Europska centralna banka snizila je u četvrtak ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog poena, na 0,50 posto. Odluka ECB-a pokazuje da u recesijom pogođenoj eurozoni raste zabrinutost zbog pada inflacije i rasta nezaposlenosti, piše Financial Times.
Europska centralna banka snizila je u četvrtak ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog poena, na 0,50 posto. Odluka ECB-a pokazuje da u recesijom pogođenoj eurozoni raste zabrinutost zbog pada inflacije i rasta nezaposlenosti, piše Financial Times.
Val loših makroekonomskih i gospodarskih podataka oslabio je izglede za oporavak i povećao pritisak na središnju europsku banku da reagira. Posljednji put ECB je snizio kamatnu stopu prije deset mjeseci, u srpnju.
No, prilično je rašireno uvjerenje, čak i u samoj banci, da sniženje kamatnih stopa neće mnogo pomoći gospodarstvima koja su najteže pogođena krizom i visokom nezaposlenošću – Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu.
Takozvani transmisijski mehanizam, kojim se ECB-ova kamatna stopa preračunava u stvarni trošak zaduživanja za poduzeća i kućanstva, urušio se u pod pritiskom krize u zemljama periferijske eurozone, tako da je malo vjerojatno da bi sniženje ključne kamatne stope moglo pozitivno utjecati na ekonomiju tih zemalja.
Predsjednik ECB-a Mario Draghi trebao je u 13:30 održati konferenciju za medije kako bi obrazložio odluku. Ovog tjedna objavljeno je da je inflacija u eurozoni pala na 1,2 posto, a Markitov indeks menadžera nabave PMI (purchasing managers’ index) pao je u četvrtak na 46,7 bodova – najnižu razinu u posljednja četiri mjeseca. Ovi sumorni podaci dodatno su pojačali pritisak na ECB.
ECB je svoju donju graničnu kamatnu stopi, po kojoj odobrava hitne zajmove bankama u situacijama kada one nemaju mogućnost dobiti zajam na međubankarskom tržištu, snizila za 50 baznih poena, na 1 posto. Odluka o smanjenju ove kamatne stope vjerojatno je posljedica namjere da ECB zadrži simetriju između svoje tri kamatne stope: one za interventne zajmove banka, ključne kamatne stope za standardne zajmove i kamatne stopa na depozite.
No, kamatna stopa na depozite ostala je na nuli. ECB nije spremna eksperimentirati s negativnom kamatnom stopom. I ranije su dužnosnici bili vrlo oprezni u izjavama o takvoj mogućnosti, podsjeća Financial Times.
Iako bi takav potez u teoriji mogao potaknuti banke na jače kreditiranje, jer bi ih deponiranje novca kod središnje banke koštalo, dansko iskustvo – a tamošnja središnja banka uvela je negativnu kamatnu stopu na depozite u srpnju – pokazuje da takav potez može djelovati kao porez na banke i hipotekarne zajmodavce.
