EU

Francuska želi da EU usvoji europsku industrijsku strategiju

Fondovi.hr
Fondovi.hr

Francuska želi da Europska unija usvoji industrijsku strategiju "Made in Europe" kao odgovor na američku shemu subvencija za zelena ulaganja, kako bi se spriječilo odlazak industrijskih tvrtki iz Europe i smanjila ovisnost članica EU o vanjskim dobavljačima.

Francuska želi da Europska unija usvoji industrijsku strategiju "Made in Europe" kao odgovor na američku shemu subvencija za zelena ulaganja, kako bi se spriječilo odlazak industrijskih tvrtki iz Europe i smanjila ovisnost članica EU o vanjskim dobavljačima.

Čelnici EU-a raspravljat će o industrijskoj politici na summitu od 9. do 10. veljače u Bruxellesu, zabrinuti da Washingtonov Zakon o smanjenju inflacije u iznosu od 369 milijardi dolara za subvencioniranje proizvoda od baterija do električnih automobila, solarnih panela i vjetroturbina odvlači tvrtke iz EU-a, izvijestio je Reuters.

"Provedba ambiciozne i snažne europske industrijske politike stoga je danas ključna." Francuske vlasti predlažu da to bude u obliku strategije 'Proizvedeno u Europi',” navodi Francuska u dokumentu u koji je Reuters imao uvid.

Čelnici EU-a složili su se u ožujku prošle godine, odmah nakon ruskog napada na Ukrajinu zbog kojeg su cijene energije skočile, da Europa mora smanjiti svoju ovisnost o stranim dobavljačima energije, ključnih sirovina, poluvodiča, lijekova i hrane.

Francuski prijedlog poziva na hitne mjere, posebno za zadržavanje europskih kompanija koje se bave solarnim panelima, baterijama, vodikom i ključnim sirovinama, uz napomenu da bi se strategija "Proizvedeno u Europi" trebala temeljiti na četiri stupa.

Prvi stup odnosi se na ciljeve EU-a za smanjenje ovisnosti o vanjskim dobavljačima i postavljanje proizvodnih ciljeva do 2030. u ključnim sektorima koji bi bili regulirani zakonima EU-a.

Drugi bi bila hitna promjena pravila EU-a o državnoj pomoći poduzećima, koja je već dopuštena u kontekstu pandemije covida-19, kako bi se mogla nastaviti u određenim sektorima na privremenoj osnovi.

Treći bi stup trebao biti financiranje osjetljivih sektora EU-a, a posljednji bi stup trebao biti puna mobilizacija trgovinske politike, uključujući instrumente trgovinske zaštite.