Fondove rizičnog kapitala (engl. Venture Capital Funds) Fondovi privatnog kapitala (engl. Private Equity Funds) fondovi privatnog kapitala su širi pojam od fondova rizičnog kapitala, jer ne ulažu u poduzeća u ranim razvojnim fazama, već sudjeluju u kasnijim fazama financiranja poduzeća. Futures fondovi (engl. Commodity pool ili managed futures funds) Futures fond se […]
Fondove rizičnog kapitala (engl. Venture Capital Funds)
Fondovi privatnog kapitala (engl. Private Equity Funds) – fondovi privatnog kapitala su širi pojam od fondova rizičnog kapitala, jer ne ulažu u poduzeća u ranim razvojnim fazama, već sudjeluju u kasnijim fazama financiranja poduzeća.
Futures fondovi (engl. Commodity pool ili managed futures funds) – Futures fond se često poistovjećuje s hedge fondom , a na tržištu postoje jednako koliko i hedge fondovi. Pri strategijama investiranje su ograničeni samo na izvedene financijske instrumente i za razliku od hedge fondova regulirani od strane: National Futures Association (NFA) i SEC.
Hedge fondovi (engl. Hedge Funds)
Robe (engl. Commodities)
Uspješnost alternativnih oblika ulaganje prvenstveno ovisi od sposobnosti menadžera fonda, a u manjoj mjeri od tržišnih kretanja. Za cijelu skupinu karakteristična je upotreba kompleksnih strategija investiranje, niska likvidnost, slaba transparentnost poslovanja. Osnovana karakteristika je niska korelacija s tradicionalnim oblicima ulaganja, zbog čega je takav oblik investiranja pogodan za diverzifikaciju portfelja. Zato, a i zbog visokih prinosa koje su ti fondovi ostvarivali proteklih desetljeća volumen novca koji prelazi u alternativne oblike investiranja konstantno se povećava. Hedge fondovi obuhvaćaju najširi spektar različitih investicijskih strategija te su po veličini najznačajniju predstavnik unutar skupine alternativnih investicija.
Usprkos tome što su hedge fondovi najvažniji predstavnik skupine alternativnih oblika investiranja, oni su u Europi slabo poznati. Zbog negativnog publiciteta fondova i oni koji fondove poznaju, imaju prosječno pogrešnu predstavu o industriji kao: izraziti rizično ulaganje, špekulativno investiranje, negativan utjecaj fondova na stabilnost financijskih tržišta. Cilj ovog rada je objektivno predstaviti investiranje u hedge fondove
Hedge fondovi pojavili su se 1949 godine, kada je Alfred W. Jones prvi pokrenuo fond koji je pomoću zauzimanje dugih i kratkih pozicija omogućavao postizanja ciljne izloženosti tržišnom riziku. Prednost takvog ulaganja su postale zanimljive bogatim individualnim investitorima, koji su tražili alternativni način tradicionalnim oblicima ulaganja. Zbog specifičnih uvjeta koje je potrebno ispuniti da bi se moglo ulagati u hedge fondove industrija je teže dostupna manjim individualnim investitorima, zato glavnina investitora u hedge fondove predstavljaju institucionalni investitori, ponajprije, mirovinski fondovi i sveučilišta
Sam pojam «hedging» predstavlja zaštitu, u slučaju hedge fondova znači zaštitu imovine fonda od gubitka vrijednosti. Investicijske tehnike koje se za to koriste u namjenu imunizacije vrijednosti imovine su: nepokrivena prodaja (engl. Short Selling) – ostvarivanje profita na padu cijene vrijednosnice (dionice, obveznice), posuđivanjem vrijednosnice i njezinom prodajom jer očekujemo pad vrijednosti u budućnosti te da ćemo u trenutku kada trebamo vratiti posuđenu vrijednosnicu na tržištu moći kupiti vrijednosnicu po nižoj cijeni od one po kojoj smo je prodali, i upotreba izvedenih financijskih instrumenata.
Glavne karakteristike hedge fondova su:
koriste izvedene financijske instrumente i/ili
im je dozvoljene nepokrivena prodaja vrijednosnica i/ili
koriste polugu (dug)
U SAD-u hedge fondovi se osnivaju kao komanditna društva. Å to znači da upravitelj fonda za poslovanje jamči svom svojom imovinom , a ostali partneri samo sa svojim ulogom u fond. Hedge fondovi se posljednjih godina sve više osnivaju kao društva s ograničenom odgovornošću (engl. Limited Liability Company), gdje upravitelj nema neograničenu odgovornost za poslovanje fonda.
Poslovanje hedge fondova je moguće samo u slučaju da izbjegavaju zakone koji ograničavaju politike investiranja investicijskim fondovima. Hedge fondovi su organizirani tako da im nije potrebno obzirati se na restriktivne zahtjeve Security and Exchange Commission (SEC) koja nadzire tržište kapitala u SAD-u. Točnije četiri zakona koja reguliraju poslovanje investicijskih fondova.
Securities Act iz 1933 godine regulira tržište kapitala u SAD-u. Zakon dozvoljava prodaju vrijednosnih papira fondova koji nisu registrirani pri SEC-u, ali im je zabranjeno oglašavanje. Hedge fondovima je zabranjeno javno predstavljanje fondova, objavljivanje reklama im je zabranjeno također i davanje intervjua, na njihovima Internet stranicama se u pravilu nalaze samo kontakt podaci upravitelja fonda.
Svoje proizvode fondovi mogu nuditi samo: ovlaštenim investitorima (engl. Accredited Investors) i u određenim prilikama samo kvalificiranim investitorima (engl. Qualified Investors). Ovlašteni investitori smatraju se fizičke osobe koje raspolažu s imovinom od najmanje 1 milijun USD, a kod institucionalnih investitora mora imovnima namijenjena investiranju iznositi najmanje 5 milijuna USD. Neki hedge fondovi dozvoljavaju investiranje samo kvalificiranim investitorima koji moraju raspolagati s najmanje pet puta većom imovinom od ovlaštenih investitora.
Stručnjaci opravdavaju izuzetost hedge fondova od nadzora SEC-a činjenicom da su investitori u hedge fondove bogati individualni i institucionalni investitori koji mogu ocijeniti rizike takvog načina ulaganja.
Nedavno se otvorila rasprava o potrebi uvođenja regulacije hedge fondova. Povjerenstvo američke vlade na čelu s tajnikom za financije Henryjem M. Paulsonom smatra da hedge fondovima nisu potrebna zakonska i regulatorna ograničenja, već samo pojačani nadzor iznutra, Povjerenstvo je donijelo samo opće smjernice kojima bi se trebali rukovoditi investitori i upravitelji fondova. Neki analitičari upozoravaju da je nezdravo osloniti se samo na zdrav razum i osjećaj upravitelja fondova, koji su isto tako samo ljudi podložni greškama, i što je još gore, njihovom upornom skrivanju
SEC, predlaže podizanje limita na imovinu koju netko mora posjedovati da bi mogao ulagati u hedge fondove. Predlaže se da se minimalna imovnima koji investitor mora imati da bi ulagao u hedge fondove poveća sa sadašnjih 1 milijun dolara na 2,5 milijuna dolara .
U G8, grupi najbogatijih zemalja donesena je odluka o izradi studije koja će donijeti relevantne pokazatelje o utjecaju hedge fondova i koliki oni dosita rizik predstavljaju za financijska i gospodarska kretanja u njihovim zemljama i globalno.
U Europi također, ne postoji jedinstvena politika prema hedge fondovima. Iako, su neke zemlje poput Francuske, Islanda, Luksemburga, Å vedske i Irske prepoznale da im takva djelatnost može biti korisna tako da su im omogućili još veću fleksibilnost. Island je posebno daleko otišao nudeći tim fondovima listanje na burzu
Veličina i značaj hedge fondova**
Zato što hedge fondovi u svom poslovanju izbjegavaju većinu zahtjeva za registraciju kojima podliježu tradicionalni upravitelji fondova, ne postoje precizni podaci o broju hedge fondova. Na tržištu posluje nekoliko agencija koje prikupljaju podatke o poslovanju hedge fondova. Njihova predviđanja približno točno daju podatke o industriji.
Prema podacima Van Hedge Fund Advisors godišnji raste broja hedge fondova se povećavao za 12,3 posto godišnje od 1988. Danas se predviđa da postoji više od 11 000 hedge fondova.
A imovina fondova je prešla 900 milijardi američkih dolara. Godišnji rast imovine fondova od 1988 je iznosila 22 posto godišnje.
Graf 1: Broj hedge fondova 1988 – 2003
Izvor: Van Hedge Fund Advisors International
Graf 2: Imovina pod upravljanjem hedge fondova 1988 – 2003
Izvor: Van Hedge Fund Advisors International
Karakteristike hedge fondova
****
Aktivno upravljanje
Upravitelji hedge fondova stvaraju dodatnu vrijednost iskorištavanjem tržišnih neučinkovitosti. Konkurentsku prednost grade na temelju brzog pristupa informacija, jeftinijem pristupu do tržišta te točnih financijskih analiza o investicijskim mogućnostima. Značajna karakteristika industrije je ta što je za 80% uspjeha fonda ovisno od sposobnosti fond menadžera, a 20% prinosa ovisi od kretanja na tržištu kapitala. Dok kod otvorenih investicijskih fondova najveći dio prinosa ovisi o tržišnim kretanjima.
Apsolutni prinos
Otvoreni investicijski fondovi svoju uspješnosti uspoređuju s prosječnim prinosom na tržištu i usredotočeni su na postizanje što višeg prinosa na izabrani stil investiranja i s tim povezanog burzovnog indeksa – u slučaju pozitivnih tržišnih kretanja, njihov cilj je postići iznad prosječno visoke prinose, a u obratnom slučaju, kada cijene padaju – pokušavaju ostvariti što manji gubitak. Hedge fondovi, na drugoj strani, imaju potpuno drugačiju politiku investiranja. Cilj im je postići apsolutni prinos, ostvarivanju uvijek konstantnih prinosa, bez obzira na stanje na tržištu kapitala. Za cilj si postavljaju određenu stopu prinosa i zatim pokušavaju, uz što manje rizika, ostvariti zacrtani prinos.
Fleksibilnost pri odabiru tržišta, financijskih instrumenata i tehnika investiranja
Zbog specifičnog pravnog položaja hedge fondovi nisu ograničeni pri izboru tržišta, financijskih instrumenata i tehnika investiranja. Pri trgovanju uz tradicionalne oblike koriste i izvedene financijske instrumenta. Mogu investirati u manje likvidne vrijednosnice i u vrijednosne papire koji ne kotiraju na burzi. Kombinirajući duge i kratke pozicije, upotrebom poluge iskorištavaju dug za postizanje viših prinosa
Minimalna investicija
Visok minimalni iznos ulaganja u hedge fond je uz rizik od propadanja fonda ključni razlog za ograničeni pristup da industrije. Minimalna investicija u hedge fond je najčešće 250 000 USD, a u prosjeku oko 600 000 USD. U zadnjem desetljeću je prisutan trend smanjivanja iznosa minimalnog ulaganja u fond, premda u nekim fondovima i dalje je minimalni ulog iznosi nekoliko ulaganja. Razlog za tako visoke minimalne iznose ulaganju u fond leži u činjenici da zbog ograničenog broja investitora koji mogu uložiti u hedge fond upravitelji su primorani zahtijevati visoku minimalnu investiciju kako bi postigli željenu veličinu fonda.
Ograničena transparentnost i likvidnost
U interesu investitora je što uspješnije poslovanje fonda, visok stupanj likvidnost i transparentnosti to bi ograničavalo. U slučaju, da bi investitori kao i kod otvorenih investicijskih fondova dnevno ulagali i povlačili sredstva iz hedge fondova, dio sredstava ostao bi stalno ne investiran, što bi značilo oportunitetni trošak. Kako bi to spriječili hedge fondovi imaju definiran minimalno vrijeme investiranja i točno definirane termine uplata i isplata u fondove. Ulazak i izlazak iz fondova moguć je u pravilu svaki kvartal te minimalno trajanje investiranja je jedna godina, a kod uglednijih fondova iznosi i nekoliko godina. Svaku promjenu je potrebno unaprijed najaviti (za kupnju udjela 12 dana, a izlazak iz fonda 4 dana). Na taj se način fond menadžeri mogu usredotočiti samo na investiranje i ne toliko na priljeve i odljeve sredstava.
Također za industriju je značajna i niska transparentnost koja je rezultat želje za ostvarivanje učinkovitog poslovanja. Kada bi ostali investitori na tržištu znali investicije i strategije fondova menadžeri ne bi mogli iskorištavati tržišnih neučinkovitosti.
Provizija
menadžeri fondova primaju proviziju u dva oblika: naknadu za upravljanje (engl. Management Fee) i nagradu za uspješnost (engl. Incentive Fee). Naknada za upravljanje je uobičajena i kod otvorenih investicijskih fondova, a predstavlja fiksni dio od volumena fonda. U pravilu se obračunava jednom godišnje, naknada za upravljanje se kreće između 1 i 3 posto imovine fonda. Namjena joj je pokriti fiksne troškove poslovanja fonda. Za motivaciju upravitelja služi relativno visoka naknada za uspješnost, koja je vezana na uspješnost fonda. Najčešće iznosi 20 posto, a svi fondovi u pravilu imaju naknadu za uspješnosti u rasponu između 15 i 25 posto. Obračunava se godišnje kao postotak novostvorene imovine.
High water mark
High water mark služi za zaštitu investitora. Pojam je vezan uz razinu imovine fonda na kraju određenog razdoblja, kojom fond mora upravljati koko bi fond menadžeri stekli pravo na isplatu naknade za uspješnost. To znači da menadžeri u slučaju negativnog poslovanja fonda u određenom razdoblju ima pravo na varijabilni dio naknade kada pokrije gubitak iz prethodnog razdoblja.
Vrste hedge fondova
Danas na tržištu posluje više od 11 000 hedge fondova tako da ih je teško svrstati u 10 ili 20 skupina. Važno je razumjeti razlike između raznih strategija investiranja – prinosi, volatilnost, rizičnost mogu se znatno razlikovati s obzirom na strategiju fonda. U ovom poglavlju nalaze se neko osnovne kategorije hedge fondova.
Najznačajnije skupine hedge fondova prema strategiji ulaganja su:
AGGRESSIVE GROWTH: ova strategija podrazumijeva investiranje u dionice za koje fond menadžeri očekuju značajan rast dobiti po dionici u budućnosti. U pravilu te dionice imaju visok P/E omjer, često isplaćuju malu dividendu; Ulažu u male i srednje kompanije za koje se očekuje da će ostvariti brzi rast. Koriste tehnike short selling tamo gdje očekuju da će kompanije ostvariti zaradu manju od očekivanja.
MARKET NEUTRAL – SECURITIES HEDGING: podjednako zauzimaju duge i kratke pozicije na tržištu, često u istom sektoru. Tržišni rizik je znatno smanjen, ali za ostvarivanje dobrih rezultata veliku ulogu ima kvalitetna analiza i izbor dionica. Koristi se poluga kako bi se poboljšao prinos. Ovi fondovi imaju mala korelaciju s tržištem. Koriste futures ugovore na tržišne indekse kako bi se zaštitili od sistemskog (tržišnog) rizika.
DISTRESSED SECURITIES: ova strategija podrazumijeva kupovinu dionica, duga, ili trgovanje s obvezama uz veliki diskont kompanija koje su blizu bankrota ili reorganizacije. Oni profitiraju od nedostatka razumijevanja prave vrijednosti koje imaju vrijednosnice kojima se trguje uz veliki diskont te zato što velika većina institucionalnih investitora ne može ulagati u takve vrijednosne papira tj. ne mogu biti vlasnici vrijednosni papira koje nemaju određeni rejting što stvara pritisak na prodaju, a iz toga proizlazi diskont. Prinosi ovih fondova nisu ovisni o smjeru kretanja tržišta.
MARKET TIMING: ova strategija podrazumijeva alokaciju imovine u različite oblike imovine ovisno o pogledu menadžera fonda o budućim događanjima u ekonomiji i na tržištu kapitala, portfelj ovih fondova se sastoji od velikog broja različitih oblika imovine. Nepredvidljivost kretanja na tržištu kapitala i poteškoće oko tajminga ulaska i izlaska iz dionice na tržištu povećava volatilnost ove strategije.
OPPORTUNISTIC: ova strategija ulaganja podrazumijeva učestalo mijenjanje strategija ovisno o tome u kojem je obliku imovine u ovom trenutku najbolje biti. Kako se stvaraju nove prilike iz događaja poput IPO-ova, pad cijena prouzročen razočaranjem zaradama kompanije, neprijateljska preuzimanja. Ovi fondovi nisu ograničeni na jednu strategiju investiranja niti vrstu imovine.
EMERGING MARKETS: ovi fondovi su orijentirani na ulaganja u dionice i obveznice tržišta u nastajanju. Takva tržišta imaju veću inflaciju i volatilnost tržišta. Ulazak u kratke pozicije na ovim tržištima nije dopušten zbog slabe razvijenosti tržišta kapitala.
MULTI STRATEGY: investicijska strategija ovih fondova sastoji se od primjene više strategija istovremeno kako bi se realizirali kratkoročni i dugoročni kapitalni dobici.
SHORT SELLING: prodaja dionica koje ne posjedujemo jer anticipiramo da ćemo u budućnosti moći kupiti istu dionicu po manjoj cijeni i tako moći vratiti vrijednosnicu financijskom posredniku od koje smo je posudili. Ova strategija temelji se na ocjeni menadžera da je neka dionica precijenjena ili očekuje pada zarade kompanije koja često može biti prouzrokovanim pogreškama u računovodstvu, dolazak nove konkurencije, promjene menadžmenta kompanije itd.
SPECIAL SITUATIONS: ova strategija podrazumijeva investiranje vođeno određenim specijalnim situacijama kao što su: spajanja i preuzimanja, reorganizacije, LBO, često podrazumijeva istovremeno kupovinu dionica kompanije koje je predmet kupnje, i prodaja dionica kompanije koja je preuzimatelj s namjerom zarađivanja od spreda između trenutne tržišne cijene i neograničene kupovne cijene kompanije. Također se koriste i derivati. Rezultati nisu usko povezeni s kretanjima na tržištu kapital.
INCOME: investiranje s primarnim fokusom na ostvarivanje trenutnog prihoda, a ne toliko ostvarivanje kapitalnih dobitaka. čŒesto se koristi poluga kako bi se kupile obveznice i fixed income derivate da bi se ostvario profit od rasta vrijednosti i prihodi s osnova kamata.
MACRO: ovi fondovi nastoje ostvariti profit iskorištavajući globalne ekonomske promjene koje su često prouzrokovane promjenama vladinih politika koje imaju utjecaj na kamatne stope te indirektno utječu na cijene obveznica , dionica.
VALUE: ova strategija podrazumijeva kupovinu vrijednosnica za koje fond menadžer smatra da se prodaju uz veliki diskont s obzirom na njihovu potencijalnu vrijednost. Dugoročno držanje investicije, strpljenje i disciplina su potrebni dok se prava vrijednost takve vrijednosnice ne realizira na tržištu. Volatilnost ovih fondova je niska.
FUND OF FUNDS: ova strategija podrazumijeva ulaganje u druge hedge fondove. Ovi fondovi su često za većinu investitora najbolji oblik ulaganja za većinu investitora jer omogućuje disperziju rizika. Glavni razlozi za ulaganje u ove fondove je to što upravitelji ovih fondova imaju više znanja od prosječnog investitora jer je za ulaganje u hedge fondove potrebno puno znanja i informacija. Omogućuje pristup teže dostupnim investicijskim strategijama i veću učinkovitost i nadzor poslovanja hedge fondova što zahtjeva dosta vremena i specijaliziranih znanja.
Zaključak
Današnja volatilna tržišta kapitala navode institucionalne i individualne investitore da se više okrenu prema alternativnim oblicima ulaganja, ponajprije prema – hedge fondovima. Hedge fondovi nude puno različitih investicijskih strategija te postaju široko prihvaćeni oblik investiranja.
Prinosi koje ostvaruje hedge fondovi su usprkos visokim troškovima upravljanja u prosjeku viši od tradicionalnih oblika ulaganja. Upravitelji fondova nisu ograničeni pri upotrebi različitih investicijskih tehnika i strategija. Zato mogu lako iskorištavati neučinkovitosti na tržištu kapitala. Pojedini fondovi u cijelosti štite portfelj od tržišnog rizika, a neki fondovi samo jednim dijelom štite portfelj od tržišne izloženosti tako da mogu iskorištavati dinamiku tržišnih kretanja. Heterogenost fondova omogućuje investitorima izbor fonda s obzirom na razinu rizika koju je spreman prihvatiti.
Prednosti investiranja u hedge fondove su:
Diverzifikacija portfelja kroz pristup raznim strategijama investiranja
Cilj hedge fondova je ostvarivanje apsolutnog prinosa i postizanje boljih rezultatu od tržišnog prosjeka te ostvarivanje konstantnih prinosa bez obzira dali je «bull» ili «bear» tržište
Visoko kvalificirani upravitelji koji su za ostvarivanje visokih prinosa financijski nagrađeni što omogućuje angažiranje najboljih fond menadžera
Fond menadžeri nisu ograničeni pri izboru strategija i tehnika investiranja
Niska izloženost kretanjima na tržištu kapitala
Nedostatci investiranja u hedge fondove su:
Niska likvidnost investicije
Struktura troškova
Nepotpuni podaci o industriji
Niska transparentnost poslovanja
Hedge fondovi postaju sve važnija alternativa tradicionalnim investicijskim fondovima, u budućnosti se može očekivati da će se njihova važnost još više povećati. Pozitivan utjecaj na daljini razvoj hedge fondova mogla bi imati i povećana transparentnost poslovanja hedge fondova. Iako su danas najznačajniji ulagatelji u ove fondove bogati individualni i institucionalni investitori, koji su financijski sposobni investirati u više fondova i tako disperzirati rizik može se očekivati da će ovaj oblik investiranja postati dostupan i manjim individualnim investitorima.
Iako, mnogi strani hedge fondovi aktivno sudjeluju na našem tržištu kapitala, hrvatskim investitorima hedge fondovi su nepoznat koncept ulaganja iz razloga što je naše tržište mlado te slabo razvijeno. Tako da su otvoreni investicijski fondovi tek nedavno postali popularni kao novi oblik ulaganja koji na našem nerazvijenom tržištu mogu ostvariti prinose kojih se ne bi posramili niti hedge fondovi u razvijenima zemljama. Ali daljnjim nastavkom razvoja tržišta kapitala i otvoreni investicijski fondovi ostvarivat će prinose koji su primjereni toj vrsti ulaganja, a pojavit će se veći broj investitora koji traže nove oblike investiranja kako bi ostvarili što veće prinose, ali i kako bi diverzificirali rizik svog portfelja.
Više informacija:
Credit Suisse Tremont Hedge Index
Greenwich Global Hedge Fund Indices
Autor: Robert Vrgoč
Fondovi.HR, sva prava pridržana, 2007.
