Tako se u 2023. godini i dalje projicira znatno usporavanje rasta, s lanjskih 6,3 na 1,5 posto. Pritom, očekuju se povoljnija kretanja investicija (sada HNB predviđa njihovu stopu rasta od 4,2 posto) i izvoza robe i usluga (rast od 1,5 posto) u odnosu na projekciju iz prosinca, dok je rast osobne potrošnje revidiran na niskih 0,5 posto, s obzirom na snažan pad zabilježen krajem 2022. godine te izglede da potrošnja i u prvom dijelu 2023. ostane prigušena.
Hrvatska narodna banka (HNB) blago je podigla projiciranu stopu rasta BDP-a za ovu godinu s 1,4 na 1,5 posto, te očekuje usporavanje inflacije na 7 posto godišnje, objavljeno je u petak. Savjet HNB-a informiran je na današnjoj sjednici o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj, te o novoj makroekonomskoj projekciji za Hrvatsku.
U sažetku proljetnih makroekonomskih projekcija, koji je objavljen na HNB-ovim internetskim stranicama, navodi se da se projekcija rasta ekonomske aktivnosti nije značajno promijenila u odnosu na posljednju službenu projekciju, ali su se izmijenila očekivana kretanja glavnih sastavnica BDP-a, osobito u 2023. godini.
Tako se u 2023. godini i dalje projicira znatno usporavanje rasta, s lanjskih 6,3 na 1,5 posto. Pritom, očekuju se povoljnija kretanja investicija (sada HNB predviđa njihovu stopu rasta od 4,2 posto) i izvoza robe i usluga (rast od 1,5 posto) u odnosu na projekciju iz prosinca, dok je rast osobne potrošnje revidiran na niskih 0,5 posto, s obzirom na snažan pad zabilježen krajem 2022. godine te izglede da potrošnja i u prvom dijelu 2023. ostane prigušena.
Pod pretpostavkom postupnog iščezavanja cjenovnih šokova i jačanja vanjske potražnje, gospodarski rast bi u 2024. mogao ojačati na 2,8 posto, te zadržati se blizu te razine u sljedećoj godini. Promatraju li se pojedine sastavnice, rast bi mogao biti relativno ujednačen, navodi HNB u sažetku.
Unatoč padu globalnih cijena energenata i sirovina, rizici za gospodarski rast i nadalje su naglašeni, s obzirom na neizvjesnost u razvoju geopolitičkih nestabilnosti te rizike da inflacija bude viša i tvrdokornija od očekivanja, što bi moglo potaknuti daljnji rast kamatnih stopa i imati negativan utjecaj na kretanje raspoloživog dohotka i potrošnju, napominju iz središnje banke.
U 2024. očekuje se nastavak usporavanja inflacije, pa bi ona na razini godine mogla iz
