Krajem veljače 2023. godine, bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 58,1 mlrd. eura, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke.

U usporedbi s prethodnim mjesecom, zabilježen je mjesečni rast od 592 mil. eura ili 1,0%. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, bruto inozemni dug je porastao za 9,3 mlrd. eura ili 19,1%. Ovaj snažan rast na godišnjoj razini rezultat je povećanja obveza središnje banke.

Od siječnja 2023. godine, kada je Republika Hrvatska pristupila europodručju, inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za 9,5 mlrd. eura. To je rezultat dodjele euronovčanica prema ključu Europske središnje banke, koje još nisu puštene u optjecaj.

Promatrajući po komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom dugu smanjio se s 23,3% u siječnju na 22,8% u veljači, što je iznosilo 13,3 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 32,2% u ukupnom inozemnom dugu, iznosio je 18,7 mlrd. eura.

To predstavlja smanjenje od 20,5 mil. eura ili 0,1% u odnosu na kraj 2022. godine. Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora porastao je za 497 mil. eura ili 4,2% u odnosu na prosinac 2022., dosegnuvši udio od 21,3% u ukupnom bruto inozemnom dugu, što iznosi 12,4 mlrd. eura.

Bruto inozemni dug financijskog sektora, odnosno domaćih banaka, iznosio je 4,4 mlrd. eura, što predstavlja smanjenje od 805,5 mil. eura ili 15,5% u odnosu na kraj 2022. godine. Udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio je 7,6%.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 32,6 mlrd. eura ili 56,1% ukupnog inozemnog duga. S druge strane, privatni negarantirani dug, koji se odnosi na obveze prema inozemnim vjerovnicima, iznosio je 25,5 mlrd. eura, što čini 43,9% ukupnog bruto inozemnog duga.

Prema revidiranim podacima, relativni pokazatelj inozemne zaduženosti na kraju 2022. godine iznosio je 74% BDP-a, što je 7 postotnih bodova niže u odnosu na kraj 2021. godine. Ovo smanjenje rezultat je snažnog nominalnog rasta BDP-a tijekom 2022. godine.

U ovoj godini, na gospodarski rast i pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj utjecat će pogoršanje investicijske klime, rast troškova kamata na inozemni dug, zaoštravanje uvjeta financiranja, ekonomski trendovi na najvažnijim emitivnim tržištima, kao i uspjeh u obuzdavanju inflacije.