Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predstavila je na novom formatu "HUP Horizonti" makroekonomske prognoze za iduće dvije godine.

HUP očekuje rast gospodarstva od 1 posto u 2023. godini, smirivanje inflacije prema 3 posto krajem godine i kontinuirani rast zaposlenosti od dva posto godišnje. Potencijal rasta BDP-a se prognozira na prosječnih 3 posto godišnje u idućih deset godina uz pretpostavku poreznog rasterećenja te provođenja reformi u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i državnom sektoru.

Pad udjela javnog duga u BDP-u te rast produktivnosti temeljen na reformama korak su ka članstvu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD-u, i podizanju kreditnog rejtinga na A razinu, zaključak je Hrvoje Stojić, glavnog ekonomista HUP-a u makroekonomskim analizi.

U kontekstu očekivanog početka pregovora o pristupanju Hrvatske OECD-u, organizaciji najrazvijenijih zemalja, v.d. direktorica za ekonomska pitanja OECD-a, Isabell Koske, je predstavila očekivanja kretanja gospodarstava 20 najrazvijenijih zemalja. U kontekstu CEE regije, posebno je istaknula uspjeh Češke i Poljske koje su kroz podizanje konkurentnosti, korištenje EU fondova, a prije svega provođenjem reformi obrazovnog sustava značajno napredovale i pozicionirale se kao lideri regije.

"Među ključnim reformama za napredovanje Hrvatske je reforma obrazovanja jer tržište rada mora imati adekvatne i kvalitetne kadrove da bi moglo razvijati ideje i konkurirati na globalnom tržištu. Isto tako, jednako je važno omogućiti onima koji su završili svoje obrazovanje lakšu reedukaciju i neprestano usavršavanje novim vještinama koje traži moderan svijet. Stope zapošljavanja u Hrvatskoj i dalje su slabije od onih u zemljama OECD-a. Kvalitetna i visokoobrazovana radna snaga je ključ uspjeha Poljske koja je u dvadeset