Cijene nafte pale su u utorak zbog zabrinutosti potražnje u SAD-u zbog krize gornje granice duga, nejasnoća oko kamatne politike američke središnje banke (Fed) i strahova od recesije.

Međunarodna referentna sirova nafta Brent trgovala se za 76,58 USD po barelu u 09.52 ujutro po lokalnom vremenu (06:52 GMT), što je pad od 0,67% u odnosu na zaključnu cijenu od 77,10 USD po barelu na prethodnom trgovanju u petak.

Američka referentna vrijednost West Texas Intermediate (WTI) trgovala se u isto vrijeme po 72,37 dolara po barelu, što je pad od 0,41% u odnosu na kraj prethodne sesije od 72,67 dolara po barelu.

Nakon prošlotjednih rasprava između američkog predsjednika Joea Bidena i predsjedavajućeg Zastupničkog doma Kevina McCarthyja u vezi s krizom ograničenja duga, obojica su u nedjelju objavila da će isključiti neispunjavanje obveza, smanjujući tako pritisak na tržište.

U međuvremenu, dok tržišta čekaju Fedovu sljedeću odluku o kamatnim stopama, stalni strahovi od recesije i dalje sputavaju cijene nafte.

Analitičari predviđaju da inflacija u SAD-u neće usporiti željenim tempom usred snažne gospodarske aktivnosti, što povećava mogućnost povećanja kamatnih stopa.

Na strani ponude, trgovci prate odluke o proizvodnji velikih proizvođača u skupini OPEC+ unatoč različitim porukama dviju najvećih članica.

Očekivanja daljnjeg smanjenja proizvodnje porasla su nakon što je saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman prošlog tjedna upozorio trgovce naftom da "pripaze".

Međutim, zamjenik ruskog premijera Alexander Novak nagovijestio je da će se trenutna proizvodna strategija grupe nastaviti kada je u četvrtak izjavio da se cijene energije približavaju "ekonomski opravdanim" razinama.

Ranije u travnju, neke zemlje OPEC+ odlučile su smanjiti proizvodnju za 1,6 milijuna barela dnevno (bpd) povrh svojih postojećih smanjenja od 2 milijuna bpd. Rusija je brzo slijedila taj primjer, najavivši da će produljiti postojeće smanjenje proizvodnje od 700.000 bpd do kraja godine.