Kompozitni indeks PMI (Purchasing Managers' Index) S&P Globala, koji se smatra pouzdanim pokazateljem općeg ekonomskog zdravlja gospodarstva, oslabio je u svibnju na najnižu tromjesečnu razinu od 53,3 bodova, dok je u travnju bio 54,1 bod.
Poslovna aktivnost u eurozoni zadržala je prilično jaku razinu tijekom svibnja, unatoč blagom slabljenju u odnosu na travanj. Glavni pokretač ovog gospodarskog bloka bio je snažan uslužni sektor, dok je proizvodnja i dalje bilježila pad.
Kompozitni indeks PMI (Purchasing Managers' Index) S&P Globala, koji se smatra pouzdanim pokazateljem općeg ekonomskog zdravlja gospodarstva, oslabio je u svibnju na najnižu tromjesečnu razinu od 53,3 bodova, dok je u travnju bio 54,1 bod.
Analitičari Reutersa očekivali su manji pad na 53,5 bodova.
Sektor usluga zabilježio je pad na 55,9 bodova, s travanjskih 56,2 boda, ali je ipak bio iznad očekivanja od 55,6 bodova.
PMI za proizvodnju pao je na 44,6 bodova, s travanjskih 45,8 bodova, što je najniža razina od svibnja 2020. godine, kada je pandemija uzrokovala stroge karantine diljem svijeta. Analitičari okupljeni oko Reutersa predviđali su oporavak na 46,0 bodova.
Glavna obilježja poslovne aktivnosti u svibnju su intenzivnija razlika između sektora usluga i proizvodnje. To se posebno očituje u broju novih poslovnih aktivnosti, koje su još uvijek pod snažnim pritiskom inflacije i rastućih troškova zaduživanja stanovništva. Indeks novih radnih mjesta jedva se održao u zoni rasta, s padom sa 52,2 na 50,4 boda, što je uglavnom rezultat rasta u uslužnom sektoru, koji već peti mjesec zaredom bilježi povećanje radnih mjesta i premašuje broj novih radnih mjesta u proizvodnom sektoru na razinu koja nije viđena od 2008. godine.
Unatoč ovom usporavanju, uslužna poduzeća i dalje povećavaju zaposlenost drugom najbržom stopom u posljednjoj godini, dok je zaposlenost u proizvodnom sektoru blago porasla. Ukupno gledano, indeks zaposlenosti iznosio je visokih 55,0 bodova, neznatno ispod visokog rezultata u travnju od 55,6 bodova.
Što se tiče ulaznih podataka, kontinuirana normalizacija lanaca opskrbe i niže cijene energije dovele su do najniže razine tvorničkih troškova u posljednjih sedam godina. Ovaj razvoj događaja omogućio je tvornicama da prvi put od rujna 2002. godine smanje proizvodne cijene - indeks proizvodnih cijena pao je na 49,0 bodova, s travanjskih 51,6 bodova.
Ovi podaci vjerojatno će biti ključni za Europsku središnju banku (ECB), koja je, unatoč kontinuiranom rastu kamatnih stopa, još uvijek daleko od spuštanja kamatne stope na ciljanih 2,0 posto.
