Turkovic: Burza kratkoročno na ovisi samo o gospodarstvu

Burzovni investitori su nakon rasprodaje u siječnju oprezniji i žele se uvjeriti u to kako će gospodarstvo uistinu stajati na primjer za pola godine.

Nema dvojbe da Njemačka u Europi ekonomski gledano postaje sve uspješnija, a najviše se to odražava u tome da je jedna od rijetkih zemalja s viškom u proračunu.

S time su otvorena vrata da se smanje porezi, ako bi gospodarstvu to trebalo. Dok se Bush u Americi odlučio za paket poreznih olakšica u iznosu 150 milijardi dolara, vlada Angele Merkel o tome za sada ne razmišlja.

Bushev gospodarski savjetnik Edward Lazear, prema zadnjim izjavama, i dalje smatra da će američki gospodarski rast u ovoj godini biti 2,7 posto. Cijene dionica na Wall Streetu zadnjih su dana nakon te izjave porasli, što daje sljedeći signal: takav gospodarski rast je za nas burzovne investitore prihvatljiv. Posebno u slučaju da se u sljedećim mjesecima dogodi još neko smanjenje kamatnih stopa.

Ustvari ne tako snažno kao u siječnju, kada je FED u sedam dana spustio kamatnu stopu za 1,25 postotnih bodova, na sadašnjih 3 posto. Ipak bi i 0,5-postotno sniženje u ovom trenutku za burzovne investitore i naročito za banke, koje su investirale u nekretnine i burzovne derivate, bilo dobrodošlo.

Malo je drukčija u ovome trenutku situacija u europskom gospodarstvu, gdje sve djeluje bez sniženja kamata i bez olakšavajućih poreznih paketa, koji bi trebali stimulirati potrošnju i gospodarstvo.

Prema ocjenama Barclays Capitala, njemačko će gospodarstvo u prvome tromjesečju porasti 0,45 posto u usporedbi s istim tromjesečjem lani. Na godišnjoj razini to znači oko dva posto i brojka uistinu ne izgleda najbolje. Međutim nacrti investicija za 2008. godinu postavljeni su optimistički.

Po narudžbi gospodarskog magazina Handelsblatt bila je provedena anketa među 800 menedžera u srednjim i velikim tvrtkama. čŒak 90 posto njih planira investicije barem na istoj razini kao u 2007. godini.

Među njima 56 posto ih namjerava investirati toliko koliko su planirali prije pola godine, dok ih 34 posto namjerava investirati više nego što su planirali prije nekoliko mjeseci.

Porasla je i spremnost za dodatno zapošljavanje, i to u 43 posto poduzeća. S obzirom na te nalaze može se očekivati više zaposlenih i veća kupovna snaga stanovništva. Prema prognozama s time bi se gospodarski rast u drugoj polovici godine mogao dignuti.

Zbog čega onda burza nakon svih tih predviđanja sada ne poraste? Zbog toga što na kratak rok djeluje suprotno od svakodnevne logike. Jedno su gospodarski nacrti, a drugo bolne činjenice padanja tečajeva, samo mjesec dana unazad.

Vjerojatno se većina na burzi želi uvjeriti da se nešto slično neće još jednom dogoditi u bližoj budućnosti. Ali, ako vjerujemo u nastavak gospodarskog rasta, iako ne takvim tempom kao lani, povjerenje će pridobiti i burzovna tržišta.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 13.2.08 u 10. sati):