Većina burzovnih investitora izgubila je zapravo još više pošto su indeksi u Aziji, Europi i na drugim novim tržištima dodatno pali. Ipak se na kraju može svejedno konstatirati da su vodeće svjetske burze nekako uspjele preživjeti oluju američkog nekretninskoga tsunamija. Bez obzira na poteškoće kod nekih europskih banaka, kao što su UBS i Deutsche Bank, […]
Većina burzovnih investitora izgubila je zapravo još više pošto su indeksi u Aziji, Europi i na drugim novim tržištima dodatno pali. Ipak se na kraju može svejedno konstatirati da su vodeće svjetske burze nekako uspjele preživjeti oluju američkog nekretninskoga tsunamija. Bez obzira na poteškoće kod nekih europskih banaka, kao što su UBS i Deutsche Bank, koje najavljuju nove gubitke izražene u milijardama, upravo od nekretninskih poslova u SAD-u. No banke zasigurno neće ostati bez novca, a burza se u zadnjih mjeseci već navikla na gubitke. Jesu li pred nama bolja burzovna vremena?
Ako je suditi prema reakcijama s burza na sadašnje događaje, odgovor je potvrdan. Slabih vijesti u zadnjih je dana bilo toliko da bi u \”uobičajena\” vremena tečajevi dionica potonuli. To se nije dogodilo, što upućuje na zaključak da su sada vrijednosni papiri na financijskim tržištima u čvrstim rukama. O tome što to znači i što se na burzama nakon toga obično događa najlakše ćete doznati iz bilo koje Kostolanyjeve knjige ili moje knjige \”To je burza\”.
Slabih vijesti, kao što smo rekli, još uvijek ima. Deutsche Bank će u prvome kvartalu ove godine otpisati 2,5 milijardi eura, poznata švicarska UBS banka 7,6 milijardi. Ali to nisu svi negativni impulsi koji dolaze na burze. Inflacija u regiji eura u ožujku je bila 3,5 posto, što je najviše od nastanka zajedničke valute, dok je konjunkturni indeks EU, kojega računa Europska komisija, u prošlom mjesecu pao na 99,6 bodova, u odnosu na 100,2 boda u veljači. Optimisti bi zaključili da podaci zapravo nisu katastrofalno slabi. I budući da imaju dionice sada u rukama upravo optimisti, burzovni indeksi na te vijesti nisu ni pali.
Suprotno od toga, dovoljan je bio samo mali tračak nade, naime popravljanje čikaškog kupovnog indeksa menadžera (Chicago PMI – Purchasing manager index), da bi većina svjetskih burza poletjelo u nebo. Doduše, vrijednost tog indeksa za ožujak je iznosila 48,2 boda, što je manje od 50, granice koja najavljuje prelazak u konjunkturu. Ipak, javnost je očekivala vrijednost tek na razini 46,5. Još jednom želim istaknuti da samo brojevi i decimalni podaci na burzi nisu toliko važni koliko je važna poruka: burza na dobre vijesti reagira porastom, na slabe pak tečajevi miruju.
Druga je stvar što je puno burzovnih investitora u proteklim mjesecima u strahu pred novim padovima ili zbog dugovanja papire već prodala. Onda slijedi uvijek ista priča, da se nakon određenog vremena u brokerskom uredu pojavi burzovni investitor. Broker će vjerojatno razgovor početi ovako: \”Gospodine, imam za vas dobru i lošu vijest. Koju da vam kažem prije?\” Ulagač će odgovoriti: \”Prvo dobra vijest.\” \”U redu. Vaše su dionice od našeg zadnjeg viđenja porasle 40 posto.\” Ulagač će sav oduševljen nastaviti: \”No, koja je slaba vijest?\” Broker: \”Ta da smo na spomenutom sastanku vaše papire već prodali!\”
U anegdoti nedostaje podatak da je u istome vremenu vjerojatno i broker rasprodao svoj portfelj.
Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu 2. travnja u 10 sati):
– DAX 30 – 6736 bodova,
– TecDax – 805 bodova,
– Euro Stoxx 50 – 3768 bodova,
– Dow Jones – 12.654 boda,
– Nasdaq – 2362 boda,
– Nikkei 225 – 13.189 bodova.
Prinosi obveznica do dospijeća:
– 10-godišnje obveznice…………..3,97 posto godišnje
– 10-godišnje američke obveznice……..3,55 posto godišnje
**Cijene sirovina:
**– zlato (unca)……………887 USD
– nafta (New York)……..101 USD
Zlatko Turkovič
