Sama inflacija uistinu nije štetna za burzovne tečajeve. Å tetnija je moguća restriktivna novčana politika kao posljedica visoka rasta cijena. Burzovni investitori najviše priželjkuju niske kamatne stope, a one u ovom trenutku nisu visoke. Većina svjetskih središnjih banaka zadnjih godina provodila je politiku niskih kamata. Zbog toga svjetske burze uglavnom su rasle i dokle god će biti dovoljno novca u opticaju, većega straha za burze nema.

Amerika je još uvijek država u kojoj su briga za gospodarski prosperitet i umjeren rast cijena dvije jednako važne stvari. Prije nekoliko mjeseci interesantno je bilo pratiti izjave predsjednika FED-a Bernankea koji se odupirao snižavanju kamata s obrazloženjem da inflacija još nije pod kontrolom. Prije tjedan dana posve je promijenio stajalište kada je bez kolebanja vodeću kamatnu stopu smanjio za 0,75 postotnih bodova.

Postoji veće i manje zlo. Svakako je u ovom trenutku gospodarska recesija veće zlo nego na primjer četveropostotna godišnja inflacija. Pošto su zadnji padovi dionica na burzama bili doista snažni, prijetila je opasnost da se zbog negativne psihologije i manje potrošnje ljudi sve skupa završi s jakom recesijom.

Mnogi sada tvrde da je Bernanke kamate snizio prekasno jer je šteta u gospodarstvu tobože već učinjena. Ipak stvari s kamatnim stopama nisu tako jednostavne. U današnje vrijeme mnogih financijskih instrumenata i mehanizama teško je naime ustanoviti koliko je dolara doista u optjecaju i je li ih s obzirom na potrebe gospodarstva premalo ili previše.

Veliki nekretninski bum u SAD-u, koji je na kraju prouzrokovao burzovne turbulencije, istini za volju, nastao je povodom niskih FED-ovih kamata. Ipak kasnije su potražnju povećavale i banke te drugi zajmodavci s nebrojnim obveznicama, certifikatima itd. Usred svega, pomalo neprimjetno, kamate FED-a u zadnje dvije godine opet su se postupno povećavale. Problem za vjerovnike je nastao kada su cijene kuća prestale rasti i kad dužnici više nisu vraćali kredite. Obujam tih poslova bio je tako velik da je možda iznenadio i Bernankea.

Sada je financijskom sektoru u pomoć, pored FED-a, priskočila i vlada. U paketu poreznih olakšica američki potrošač bi trebao u prosjeku primiti 1000 dolara.

Sve u svemu, dokle god se novac tako ili drukčije prelijeva k potrošaču, gospodarstvu i financijskom sektoru, s burzom će vjerojatno biti sve u redu. Međutim ta priča ima i drugu stranu: inflacija će doći na svoje. Jednom u budućnosti na burzi će morati platiti i taj račun.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu 30. siječnja u 10 sati):

DAX 30 – 6873 bodova,
TecDax – 792 bodova, 
Euro Stoxx 50 – 3787 bodova,
Dow Jones – 12.480 bodova,
Nasdaq – 2358 bodova,
Nikkei 225 – 13.345 bodova.

Prinosi obveznica do dospijeća:

10-godišnje obveznice…..…………3,98 posto godišnje
10-godišnje američke obveznice…..3,63 posto godišnje

Cijene sirovina:

zlato (unca)……………930 USD
nafta (New York)……..91 USD

Zlatko Turkovič
www.zlatkoturkovic.com