Turkovic: Koliko će potrajati kriza na tržištima kapitala?

Å pekuliranje na američkom nekretninskom tržištu svjetske je banke do sada stajalo oko 140 milijardi dolara. To je puno novca, koji je praktički nestao s burze. S druge strane investitori nisu baš sigurni što će biti sa svjetskom ekonomijom i stoga se u tom trenutku drže defenzivno. U povijesti burzovnih kriza uvijek je bilo tako i uvijek će biti. Međutim prošla iskustva također ukazuju da nije sada pravo pitanje hoće li se situacija na burzi popraviti nego kada će se popraviti.

Za veliku većinu burzovnih ulagača, kako iskusnih tako i novih, trenutak na burzi nikada nije prikladan. Ili se ocjenjuje da su tečajevi previsoki i da će još pasti ili pak burzovni investitori smatraju da su dionice već previše porasle pa će stoga pasti. Previše egzaktan pristup burzi i osobito stalno kolebanje kod dionica nije baš dobro, jer koči investiranje. Bez investiranja i bez rizika ne može se ni profitirati. Točno je da to nije problem samo malih ulagača nego i velikih investicijskih fondova, koji zadnjih nekoliko mjeseci broje gubitke.

U velikim se financijskim kućama puno proučava slijedi li nakon dva vala burzovnih padova i treći. Prvi val dogodio se rano ujesen, kad je puknulo na hipotekarnim tržištima, a drugi put je burza bila u fokusu u siječnju ove godine, kad su jako pale dionice. Istini za volju, u ovoj godini nisu padale samo dionice nego i obveznice. Takozvane junk-bonds (obveznice izdavača slabijeg boniteta) izgubile su više od 7 posto.

To za burzu znači odljev novca, jer kao što su banke davale jamstva za prinose spomenutih hipotekarnih obveznica, tako su brojne među njima garantirale za doprinose junk-bondsa, s izdavanjem raznih derivata. Uz relativno niske premije. Sada su se te premije dignule i viša razina premija znači manje novca za druge investicije. Trenutačno je nelikvidnih tek 1 posto slabo bonitetnih poduzeća, a financijska kuća Moddy\’s ocjenjuje da će do kraja godine nelikvidno biti 5 posto tih poduzeća. Stoga kod njih predviđaju još jedan val snižavanja cijena na burzama.

Ipak, ima i druga strana. Unatoč svim problemima na tržištu kapitala, neka poduzeća kroz više godina posluju uspješno i ostvaruju profite. Smanjenja gospodarskog rasta ili recesija, o kojoj se sada priča, obično otpuhnu manje uspješna poduzeća. Tvrtke koje sve to prežive postaju jače i mogu još povećavati cijene svojih proizvoda. Godišnja inflacija u siječnju na području eura bila je 3,2 posto, kao što je preliminarno izračunao Eurostat, s time da su računi za potrošače bili viši u sektorima energije, prehrane i telefonije. Tvrtkama iz tih branši kriza financijskoga sektora očito ne smeta.

Hoće li na burzi slijediti i treći negativni val? To je nemoguće predvidjeti. Kada svi na burzi gledaju crno, moguće je sve. Kao u slučaju muškarca koji sa ženom u kinodvorani gleda akcijski film. U filmu lupeži dignu u zrak neko skladište. Zgrada i susjedna benzinska crpka u velikom su plamenu. Muž koji gleda film izusti: \”Vau!\” Prije nego što mu žena išta odgovori on nastavi: \”Ovo je zaista bila jaka eksplozija. Ali jesi li primijetila cijenu supera? 8,6 kuna za litru.\”

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu 5. ožujka u 10 sati):