Razmišljaju otprilike ovako: ako ako su tržne prilike pogodne i proizvodi se dobro prodaju, poduzeće radi dobro, dionice rastu, bez obzira tko je direktor. Međutim kompanija, koje bi u današnjem globalnom gospodarstvu imale osigurana tržišta je malo. Osim nekih izuzetaka. Å ef uprave i njegov način rukovođenja postaje sve značajniji. Bitno je i to, da li ima čovjek na vrhu osječaj za to što tržište traži i zna predviđati želje i potrebe kupaca, koje su možda za sada još sakrivene. Disney je jedno od velikih imena američke zabavne industrije. U 60-tim in 70-im godinama važio je za sinonim američkoga načina života. Poslije smrti osnovatelja firme, Walta Disneya,  korporacija je imala dobrih i slabih godina.

Do godine 2005 Disney je vodio Michael Eisner, kontroverzni menadžer, koji je vršio nadzor nad produkcijskim kućama pod okriljem kompanije. Njegovi suradnici imali su uglavnom uloge izvršitelja njegovih zamisli. Njegov je model, sudeći po rezultatima u bilancama, bio neuspješan, stoga su ga dioničari zamjenili. Uzrok svemu bilo je i stagniranje cijena Disneyeve dionice. U razvijenim je financijskim tržištima uglavnom tako, da uprave ne mogu u nedogled manipulirati sa vlasnicima i nagovarati ih o tome, kako je na primjer 3-postotni doprinos na dionicu fantastičan. Jer su tobože nacrti i izgledi glede budućeg poslovanja sjajni. To je sve u redu, ali pored toga vlasnici žele imati i nešto više u rukama. Tako su razmišljali i kod Disneya godine 2005.

Vodeće je mjesto tada preuzeo  Bob Iger, koji je bio zapravo jedan od članova Eisnerjeve uprave. Kao izgleda posla se je prihvatio bolje nego njegov prethodnik. Disney ne prodaje više samo filmove, TV-serije i animirane filmove za mladež, već pod novom upravom, širi svoje gledateljstvo na najmlađije, stare od osam godina dalje. Jako popularnim animiranim filmovima se, u Disneyevoj produkciji, pridružuju i serije, koje se odnose na život teenagera, kao na primjer »Hannah Montana« i filmovi kao što je »High School Musical«. Poslednji u Americi je imao ogroman uspjeh i ne vrti se samo u kinematografima već i na pozorištnim binama. Disney okoli filmske produkcije gradi i brendove, koji se prodaju direktno ili se oko njih razvijaju novi prodajni proizvodi. Koji osvajaju mlade širom svjeta.

Iger je otkrio, da mladež u ranome dobu postaje zanimljivo tržište. Bolje kazano, to su otkrili njegovi zaposleni, kojima je dao slobodnije ruke. Disney postaje tvrtka, koja je svjesna, da može utjecati na mlade sa trendovima, brendovima i »novim načinom života«. Ti trendovi ne dolaze iz azijskih gospodarskih sila, već se mladež više poistovjećuje sa američkom zabavnom industrijom nego sa domačom produkcijom. Disney je samo primjer, kako bi se trebalo prihvatiti vođenja poduzeća ubuduće. Velikih i malih. Lokalnih i regionalnih. Unatoč centralizacije organiziranja tvrtki, za burzovnike bit će interesantne kompanije, gdje kreativnost zaposlenih dolazi do izražaja. Ili točnije, na tržište.

Istina je, da ima Disney u današnjem trenutku, poteškoća sa poslovanjem svojih zabavnih parkova, koji ostvaruju četvrtinu njegovih prihoda. Međutim Amerikanci su na Disney ponosni i unatoč recesiji u zadnjih godina, u firmi ne bjeleže tako velikog upada prometa kao konkurenti. Sjećam se rijeći jedne Amerikanke: »Kada se nađete sa familijom u u SAD, ne zaboravite posjetiti Disneyev park.« Slično bi se moglo sada poručiti burzovnicima, da u svojim portfeljima ne zaborave na Disneyevu dionicu.

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 23.4.08 u 10. sati):

• DAX 30, vriednost 6769 poena,

• TecDax, vrijednost 837 poena,

• Euro Stoxx 50, vrijednost  3755 poena,

• Dow Jones, vrijednost 12720 poena,

• Nasdaq, vrijednost 2376 poena

• Nikkei 225, vrijednost 13579 poena.

Prinosi obveznica do dospjeća:

• 10 -godišnje obveznice…..4,14 % godišnje

• 10 godišnje američke obveznice…..3,71 % godišnje

Cijene sirovina:

• zlato (unča)……925 USD

• nafta (New York)……..119 USD

Zlatko Trkovič
www.zlatkoturkovic.com