Hrvatska

Više od 37 tisuća građana upisalo trezorske zapise u vrijednosti 935 milijuna eura

Fondovi.hr
Fondovi.hr

U prvom krugu upisa trezorskih zapisa, koji je trajao do jučer u 11 sati, više od 37 tisuća građana upisalo je vrijednosne papire u vrijednosti 935 milijuna eura.

U prvom krugu upisa trezorskih zapisa, koji je trajao do jučer u 11 sati, više od 37 tisuća građana upisalo je vrijednosne papire u vrijednosti 935 milijuna eura.

Ministar financija Marko Primorac je izjavio da je s ovim rezultatom iznimno zadovoljan te da je država uspješno mobilizirala značajan dio štednje građana.

"Ovo je još jedan dokaz povjerenja građana u Hrvatsku državu i njezine financije", rekao je Primorac.

Najveći interes za upis trezorskih zapisa bio je u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Čakovcu i Varaždinu.

Minimalni iznos uplate jednog trezorskog zapisa je 963,95 eura, što znači da će građani za njega dobiti zaradu od 36,05 eura, odnosno 3,75 posto na godišnjoj razini.

Drugi krug upisa trezorskih zapisa, koji je namijenjen institucionalnim ulagačima, počinje sutra.

Proračun za 2024. godinu

Ministar Primorac je također komentirao proračun za 2024. godinu, koji će sutra biti predstavljen u Hrvatskom saboru.

"Pridjev 'predizborni' stoji samo zbog toga što se donosi u predizborno vrijeme", rekao je Primorac.

"Ako pogledate komponente tog proračuna on je takav da se rashodi povećavaju, a povećava se i deficit u odnosu na onaj kakav smo imali u planu i za ovu godinu. Međutim, povećanje rashoda i deficit nisu nastali slučajno, kao rezultat ne znam kakvih političkih ambicija po pojedinim resorima, nego isključivo zbog realnosti u kojoj se nalazimo i potrebe da nastavimo sa odgovornom fiskalnom politikom", tvrdi ministar.

Iako će se po njegovim riječima ove godine ostvariti gospodarski rast od 2,8 posto, ističe da su još uvijek prisutni značajni inflatorni pritisci. Sljedeće godine očekuje značajno usporavanje inflatornih pritisaka.

Podsjetio je da je fiskalnim kriterijima iz Maastrichta, koji su trenutno suspendirani, dozvoljen deficit na razini tri posto i javni dug od najviše 60 posto BDP-a.

"U proračun koji ćemo sutra predstaviti u Hrvatskome saboru ugradili smo naša očekivanja koja će se manifestirati snižavanjem relativnog iznosa našega duga mjerenog u udjelu u BDP-u tako da će se on sa 60,7 posto, koliko očekujemo do kraja ove godine, sljedeće godine spustiti na oko 58 posto. Proračun je u ovim okolnostima realan i održiv", naveo je Primorac.