Vlada Republike Hrvatske povećala je svoju prognozu rasta BDP-a za ovu godinu na 2,2 posto, što je za 1,5 postotnih bodova više od prethodne procjene. Ova vijest je objavljena na sjednici Vlade u četvrtak, na kojoj su usvojeni Program stabilnosti i Nacionalni program reformi za 2023. godinu.

Program stabilnosti i Nacionalni program reformi su dio Europskog semestra, instrumenta fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika država članica s ekonomskom politikom Europske unije. Ova dva programa službeno će biti dostavljeni Europskoj komisiji do kraja travnja.

Ulaskom u eurozonu, Republika Hrvatska je izradila Program stabilnosti koji definira osnovne postavke makroekonomske i fiskalne politike. Prema najnovijoj prognozi Vlade, očekuje se rast gospodarstva u Hrvatskoj u 2023. godini od 2,2 posto, a za naredne godine očekuje se rast od 2,6 posto u 2024., 2,5 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026. godini.

Vlada je prvotno projicirala rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini na 0,7 posto, a državni proračun za ovu godinu se temeljio na toj procjeni. Ministar financija Marko Primorac izjavio je da bi rast hrvatskog BDP-a trebao biti dvostruko veći od prosjeka na razini EU-a, s obzirom na to da se on prognozira na razini od oko 0,9 posto.

Osim toga, Vlada predviđa da će stopa inflacije u 2023. godini iznositi 6,6 posto, dok bi u idućim godinama trebala znatno usporiti - u 2024. na 2,8 posto, u 2025. na 2,4 posto i 2,2 posto u 2026. godini. Prethodna projekcija Vlade predviđala je rast inflacije u 2023. godini za 5,7 posto.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da je posebna pozornost posvećena trajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u te održavanju proračunskog manjka ispod referentne razine od tri posto BDP-a do kraja 2026. godine. Prema prognozama Vlade, nakon pada udjela javnog duga u BDP-u za deset postotnih bodova u 2022. godini, na 68,4 posto, projicira se njegovo daljnje smanjivanje - u 2023. na 62,6 posto.