Prednosti i nedostaci ulaganja u otvorene investicijske fondove
Prije nego što i sami odlučite uložiti svoj novac u fondove, saznajte više o investicijskim fondovima. Prednostima i nedostacima ovog načina ulaganja te kriterijima pomoću kojih možete odabrati fond po vašoj mjeri. Investicijski fondovi su postali popularni jer nude sljedeće četiri osnovne prednosti:
Disperzija rizika – investicijski fond ulaže u velik broj različitih vrijednosnih papira čime se smanjuje rizik ulaganja.
Profesionalno upravljanje – individualni investitori rijetko ima vremena, znanja ili želje da bi svaki dan pratio, analizirao i donosio odluke o investiranju u velik broj vrijednosnih papira. Zato je praktičnije svoj novac povjeriti na upravljanje fond menadžerima koji imaju stručna znanja i iskustvo u investiranju. Oni analiziraju vrijednosne papire i tržišta na koja fond investira i koriste svaku priliku da povećaju vrijednost fonda. Prepoznaju mogući rizik i mijenjaju strategiju fonda prema njemu.
Likvidnost – ulagači u otvoreni investicijski fond mogu u svakom trenutku društvu za upravljanje podnijeti zahtjev za prodaju svojih udjela. Dok mnoge dionice ne možete prodati u svakom trenutku jer se njima rijetko trguje.
Jednostavnost ulaganja – investicijski fondovi omogućuju jednostavnije investiranje. Udjel u fondu možete kupovati preko usluge e-bankarstva, putem trajnog naloga i sl.
Nedostaci ulaganja u fondove:
Prilikom ulaganja u fondove trebamo biti svjesni i nedostataka koji često nisu jasno prezentirani potencijalnim investitorima. Glavni nedostaci fondova u odnosu na klasičnu bankovnu štednju su promjenjivost prinosa i nepostojanje garancije države za novčani ulog kao što je to slučaj kod štednje u banci.
Kod fondova, nezadovoljavajući ili negativan prinos može nastati kao posljedica sljedećih rizika:
- rizik ulaganja
- rizik likvidnosti
- rizik promjene tečaja (valutni rizik)
- rizik neispunjenja obveza
- operativni rizik
- rizik skrbništva
- rizik zbog ulaganja u druge investicijske fondove
- politički rizik zemalja
- rizik promjene poreznih propisa.
Rizik ulaganja – je stupanj neizvjesnosti prinosa investicije. Što je stupanj neizvjesnosti veći, veći je i rizik ulaganja. Vrijednost ulaganja investicijskog fonda može vrlo brzo narasti ili se brzo smanjiti, vezano uz promjene u gospodarstvu, politici, ili vezano uz individualno stanje samog izdavatelja vrijednosnog papira. Osim toga, pojedine ulagačke odluke vezane uz očekivani prinos mogu bitno utjecati na sam rizik ulaganja. Postoje dvije osnovne vrste rizika kod ulaganja, i to: nesistemski rizik – može se ublažiti s diversifikacijom ulaganja) i djeluju na sve ili većinu ulaganja investicijskog fonda te sistemski rizik – ne može se ublažiti diversifikacijom ulaganja
Rizik likvidnosti – javlja se kada zbog isplata velikih novčanih iznosa, a temeljem zahtijevanih isplate udjela, investicijski fond nije u mogućnosti unovčiti svoju imovinu bez većih negativnih posljedica. Rizik likvidnosti se mijenja na dnevnoj osnovi, vezano uz neto uplate (isplate) u investicijski fond te vezano uz količinu dodatnih likvidnih sredstava. Rizik likvidnosti, također, znaci teškoće pri prikupljanju potrebnih novčanih sredstava za zahtijevane isplate udjela ulagačima, a koje se javljaju kod unovčenja određenih vrijednosnih papira na pojedinim tržištima kapitala do kojih dolazi zbog opće nelikvidnosti i nestabilnosti tih tržišta.
Rizik promjene tečaja (valutni rizik) – je rizik promjene vrijednosti imovine fonda u odnosu na obračunsku valutu jer imovina može biti uložena u financijske instrumente denominirane u različitim valutama. Taj rizik se smanjuje pažljivom raspodjelom ulaganja u vrijednosne papire denomirane u različitim valutama.
Rizik neispunjenja obveza – rizik neispunjenja obveza suprotne strane javlja se ako u poslovnoj suradnji sa strankom dođe do razlika između stvarnih te ugovorenih i zakonski određenih pravila i načina ispunjenja obaveza. Rizik neispunjenja obveza suprotne strane je (1) je rizik da suprotna strana neće ispuniti svoje obveze u ugovorno određenom roku i opsegu, ili da obveze neće nikada ispuniti, i (2) rizik da suprotna strana neće ispuniti svoje obveze u skladu s drugim ugovorenim ili zakonskim odredbama. Taj rizik je različit kod pojedinih tržišta kapitala, a vezano uz sustav namire i način plaćanja koja važe na tom tržištu. Rizik je to veći što su veće vremenske razlike u novčanoj i/ili papirnoj (stvarnoj) namiri. Osim toga rizik je povezan s pravnom uređenošću ili neuređenošću sustava pohrane vrijednosnih papira i namire obveza proizašlih iz izvršenih transakcija na organiziranom tržištu vrijednosnih papira.
Operativni rizik – odnosi se na nepravilnosti koje mogu nastati u poslovanju Društva za upravljanje te tako stvoriti nepovjerenje investitor u fondove.
Rizik skrbništva – rizik skrbništva je rizik promjene vrijednosti ulaganja investicijskog fonda i promjene sigurnosti poslovanja do kojih može doći zbog pogrešaka skrbnika pri obavljanju poslova skrbništva. Razina toga rizika je vezana uz pravnu uređenost skrbništva i pohrane vrijednosnih papira u pojedinoj državi, a u usporedbi s uspostavljenim standardima razvijenih zapadnoeuropskih tržišta kapitala
Rizik zbog ulaganja u udjele u drugim investicijskim fondovima – ulaganja investicijskog fonda u druge investicijske fondove mogu imati za posljedicu povećanje postojećih troškova zbog dodatnih troškova (ulazne i izlazne provizije, upravljačke provizije i naknade za depozitnu banku).
Politički rizik – razna politička događanja mogu imati negativan utjecaj na burzu i smanjiti vrijednost imovine fonda. Politički rizik je sistemski rizik i društvo za upravljanje se ne može od njega zaštititi.
Rizik promjene poreznih propisa – vjerojatnost da zakonodavno tijelo promijene porezne propise na način, koji bi negativno utjecao na profitabilnost ulaganja u fondove.