Bundesbanka protiv europskog fonda za otkup duga
U njemačkoj centralnoj banci protive se ideji o europskom fondu za otkup duga koji bi bio korak do izdavanja zajedničkih eurskih obveznica.
Za takav fond zalažu se u europskom parlamentu, a u Bundesbanci smatraju kako to nije pravi odgovor na krizu. Dvoje i oko toga da li bi takav fond bio u skladu s europskim i njemačkim zakonima.
Eurozastupnci su prošlog tjedna potvrdili drugi paket europskih zakona o zaoštravanju proračunske discipline koji predviđa jačanje nadzora nad prihvažanjem nacionalnih proračuna. Predloženo je i osnivanje fonda za otkup duga koji bi omogućio djelomično objedinjavanje duga članica eurozone.
U taj fond bi se skupili dugovi članica eurozone koji premašuje 60 posto njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj dug, koji prema podacima iznesenim u parlementarnoj raspravi iznosi 2.300 milijardi eura, bi zadužene države postupno otplaćivale kroz 20 do 25 godina po nižim kamatnim stopama.
Time bi se ranjivim članicama eurozone, koje trpe pod pritiskom trenutnih visokih cijena zaduživanja, omogućio predah, odnosno te se države ne bi morale iznova zaduživati kako bi platile stari dug. Za dug do 60 posto BDP-a članice eurozone bi i dalje bile prepuštene same sebi.
Jako zadužene članice eurozone bi tako dobile manvarski prostor da provedu strukturne reforme, a ut to bi se razbio začarani krug visokih kamatnih stopa, viskog duga i niskog rasta, uvjereni su eurozastupnici.
U NJemačkoj su prema tim prijedlozima, kao i prema uvođenju zajedničkih euroobveznica, vrlo skeptični. Tu mogućnsot dopuštaju samo na kraju dugoročnog procesa jačanja fiskalne, gospodarske i na kraju političke unije u eurozoni.
U Bundesbanci, koja slovi za jednu od najkonzervativnijih središnjih banaka u eurozoni, tvrde da bi uvođenje takvog fonda bilo vrlo upitno s obzirom na temeljne ugovore Europske unije, a pitanje je i da li bi bilo sukladno s njemačkim ustavom koji je vrlo strog u pogledu financiranaj drugih država.
U njemačkoj središnjoj banci su u mjesečnom biltenu napisali da bi uvođenje takvog fonda smanjilo pritisak na zadužene države ugrozilo kreditni rejting Njemačke, koja slovi za financijski najstabilniju europsku državu i zadužuje se po rekorno niskim cijenama.
Zato su u Bundesbanci skloniji postejećoj uredbi po kojoj eurozona zaduženim državama pomeže kroz mehanizam za održavanej stabilnosti zajedničke valute, a pomoć se odobrava po strgim uvjetima.
U Njemačkaoj ustraju da trenutnu krizu treba liječiti od korijena, s prilagodbom fiskalne i ekonomske politike, a ne liječiti simptome solidarnom podjelom tereta. zanimljivo je da zamisao dolazi i reda vodećih njemačkih ekonomskih stručnjaka koji savjetuju vladu.
države koje se skupo zadužuju, pa čak i Francuska i europske instiucije su ideji naklonjene, u sklopu daljnjeg instutucionalnog povezivanja unutar eurozone.