Španjolska bankovna kriza nastavlja se neovisno o ishodu grčkih izbora. Udio loših zajmova narastao je na 8,7 posto i najveći je u posljednjih 18 godina, najnoviji su podaci španjolske središnje banke. S druge strane, depoziti su pali za 5 posto u odnosu na prošlu godinu.
Španjolska bankovna kriza nastavlja se neovisno o ishodu grčkih izbora. Udio loših zajmova narastao je na 8,7 posto i najveći je u posljednjih 18 godina, najnoviji su podaci španjolske središnje banke. S druge strane, depoziti su pali za 5 posto u odnosu na prošlu godinu.
Izgledi su vrlo pesimistični, jer su prinosi na državne obveznice neodrživi, upozoravaju analitičari.
Naime, prinosi na 10-godišnje španjolske državne obveznice u ponedjeljak su skočili na 7,18 posto. Grčka, Irska i Portugal morali su zatražiti međunarodnu financijsku pomoć kada su prinosi na njihove obveznice premašili sedam posto.
Loše vijesti dolaze i s burzi – španjolske dionice pale su za 3 posto, a talijanske za 2,8 posto.
„Španjolska je sve veća opasnost za eurozonu i sve dok postoje nejasnoće oko dokapitalizacije španjolskih banaka i financiranja državnog duga, rizik na financijskim tržištima će rasti”, rekao Jeffrey Rosenberg, investicijski bankar BlackRock iz New Yorka.
„Izbori u Grčkoj nisu ublažili španjolske nevolje”, tešku situaciju u svojoj zemlji komentirao je i Juan Pablo Lopez, analitičar Santo Investment Bank iz Madrida.
Glavni problem Španjolske su banke i njihove obveznice. Prošlog tjedna eurozona je pomogla španjolskim bankama sa 100 milijardi eura, no bez jasnog zaključka koliko novca doista treba bankama i hoće li iznos biti dovoljan. Ovog tjedna očekuje se „stres test” španjolskog bankovnog sustava, koji rade konzultanti Roland Bergera. Preliminarni rezultati objavljeni u ponedjeljak ukazuju da bi ukupna pomoć mogla biti veća od 100 milijardi eura.
To utječe na pad interesa investitora za španjolske državne obveznice. A država, kao što je poznato, planira ove godine novo izdanje dugoročnih obveznica u iznosu od 10 milijardi eura.
U ponedjeljak je španjolski ministar financija Cristobal Montoro u parlamentu ponovno zatražio pomoć Europske središnje banke (ECB), prenosi Wall Street Journal.
Pozvao je ECB da svojim kredibilitetom i snagom odgovori na pritiske tržišta koji prijete uništiti zajednički euro projekt, ali i njegovoj zemlji.